Krapinski pračovjek, znanstveno poznat kao Homo sapiens neanderthalensis, otkriven je davne 1899. godine kada su počela geološka i paleontološka istraživanja na Hušnjakovom brdu u Krapini. Iskapanja su trajala šest godina (1899.-1905.) pod nadzorom professora Dragutina Gorjanovića-Krambergera, poznatog hrvatskog geologa, paleontologa i paleoantropologa. Njegova djela dala su značajan doprinos europskoj i svjetskoj znanosti o fosilnom čovjeku.

U pješčenjačkim naslagama špilje visine 8 metra nađeno je oko devet stotina ljudskih fosilnih kostiju, što predstavlja najbrojniju i najbogatiju zbirku neandertalskog čovjeka prikupljenu na jednom lokalitetu. One pripadaju fosilnim ostacima više desetaka individua različitog spola i životne dobi od 2 do 40 godina.

Nađeni su brojni fosilni ostaci špiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena, toplodobnog nosoroga, divljeg goveda i mnogih drugih životinja. Više od tisuću pronađenih komada kamenog oruđa iz razdoblja paleolitika, odnosno starijeg kamenog doba, svjedoči o materijalnoj kulturi krapinskog pračovjeka. Starost ovog bogatog paleontološkog lokaliteta odgovara vremenu od prije 125 000 godina.

O tumačenju krapinskog nalazišta postoje različite teorije, koje su danas predmet brojnih rasprava. Nakon višestoljetnog postojanja ono je osobito atraktivno upravo zbog svoje paleontološke važnosti i velikog broja fosilnih uzoraka. Zaštićeno je kao prvi paleontološki spomenik prirode RH, te uvršteno u jedno od najbogatijih paleolitskih staništa neandertalskog čovjeka u Hrvatskoj i Europi.

Muzeji Hrvatskog zagorja

Kraneamus
muzej krapinskih neandertalaca

Šetalište Vilibalda Sluge bb
49 000 Krapina
Tel: +385 49 371 491
Fax: +385 49 374 968
Mail: mkn@mhz.hr

Rezervacije:
Tel: +385 49 371 491
Fax: +385 49 374 969
Mail: rezervacije-mkn@mhz.hr

OIB: 11298572202
MB: 0207349
Žiro račun: 2390001 - 1100011100