Nalazište krapinskih neandertalaca na lokalitetu „Hušnjakovo“ prvi je paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj, a pripada među najznačajnije paleoantropološke lokalitete svijeta. Iznimnim bogatstvom nalaza i otkrićem najvećeg obitavališta neandertalskoga pračovjeka, zahvaljujući geologu i paleontologu Dragutinu Gorjanoviću-Krambergeru, do danas je ostalo nenadmašno vrelo suvremenih znanstvenih informacija. Odlukom Zemaljskog zavoda za zaštitu prirodnih rijetkosti u Zagrebu 1948. godine, proglašena je „polupećina Hušnjakovo kod Krapine i okolica te pećine“ zaštićenom prirodnom rijetkošću. Godine 1969. u zgradi nekadašnjeg Kneippovog lječilišta osnovan je Muzej evolucije u Krapini. Stalni postav je osmislio pok. akademik Mirko Malez koji je 60-ih godina 20. stoljeća pristupio detaljnoj stratigrafskoj analizi nalazišta i odredbi kulturnih i faunističkih ostataka u Krapini. Tada su na Nalazištu uređene staze, postavljene ograde i klupe za odmor, a svoje mjesto su po prvi puta našle rekonstrukcije neandertalaca i životinja. Prve rekonstrukcije se i danas nalaze na Nalazištu, a izradio ih je pok. kipar Stanko Tucaković prema uputama dr. sc. M. Maleza. Inženjerka Ana Töpfer uredila je tzv. „neandertalski perivoj“ te je također zaslužna za revitalizaciju lokaliteta Hušnjakovo.

Djeca u posjetu nekadašnjem muzeju

Muzej evolucije je prvi puta za javnost otvoren u rujnu 1971. godine. Muzejski fundus sadržavao je geološku, paleontološku i arheološku zbirku, a koncepcija stalnog postava se odnosila na prezentaciju stijena i minerala Hrvatskog zagorja, razvoj života na Zemlji, te razvoj čovjeka s posebnim naglaskom na krapinskog neandertalca. Nalazište je bilo predstavljeno odljevima kostiju neandertalaca, faunističkom fosilnom zbirkom, kamenim oruđem, te dokumentacijom o otkriću. Muzej evolucije je u vrijeme osnutka bio u sklopu Fonda za unapređenje šuma općine Krapina, a 1971. se prenosi na Šumsko gospodarstvo Zagreb. Godine 1977. osnovana je organizacija „Nalazište pračovjeka Krapina“, a od 1988. nalazi se u sastavu Centra za kulturu, umjetnost i informiranje u Krapini. Tek 1993. godine Muzej postaje vlasništvo Republike Hrvatske. Novi Muzej krapinskih neandertalaca gradio se 11 godina, a otvoren je 27. veljače 2010. godine.

 

 

IN MEMORIAM

ANA TŐPFER (1926.-2016.)

 

Povijest Muzeja i nalazišta krapinskog pračovjeka nezamisliva je bez spomena na izuzetnu osobu Anu Töpfer, zaslužnu za osnivanje Muzeja evolucije u Krapini i revitalizaciju nalazišta Hušnjakovo.

Rođena je 11. svibnja 1926. godine u obitelji Adolfa i Margarete Jung, a osnovnu školu završila je u Banovoj Jarugi, nižu gimnaziju u Novoj Gradiški, a višu u Vukovaru i Zemunu.

Godine 1951. diplomirala je šumarstvo na Šumarskom fakultetu u Beogradu, a magistrirala je muzeologiju na Zagrebačkom sveučilištu, uz specijalnost: bibliotekarska dokumentacija i informacijske znanosti – muzeologija.Godine 1952. radila u Šumskom gospodarstvu Šamarica” Zagreb, na Odsjeku za taksaciju za područja šumarija Sisak, Petrinja, Dvor na Uni, Kostajnica i Glina.

Godine 1954. godine premještena je u Šumariju Krapina  na radno mjesto zamjenika upravitelja. Ovim preseljenjem započinje nova prekretnica u njenom privatnom životu, te je u Krapini osnovala svoju obitelj i posvetila se predanom kulturnom i muzeološkom radu.

Godine 1960. postavljena je za šumarskog inspektora kotara Krapina, a dvije godine kasnije prelazi na rad u Općinu Krapina, na poslove iz oblasti šumarstva, kulture i turizma te postaje voditelj Nalazišta krapinskog pračovjeka.Osnovala je Galeriju “Hušnjakovo” u Krapini u zgradi nekadašnjeg Kneippovog lječilišta, a 1971. godine bila je član inicijativnog i organizacijskog odbora za osnivanje Matice hrvatske u Krapini.

Muzej evolucije je prvi puta za javnost otvoren u rujnu 1971. godine, zahvaljujući Ani Töpfer i autoru postava pok. akademiku Mirku Malezu. Muzejski fundus sadržavao je geološku, paleontološku i arheološku zbirku, a koncepcija stalnog postava se odnosila na prezentaciju stijena i minerala Hrvatskog zagorja, razvoj života na Zemlji, te razvoj čovjeka s posebnim naglaskom na krapinskog neandertalca. Nalazište je bilo predstavljeno odljevima kostiju neandertalaca, faunističkom fosilnom zbirkom, kamenim oruđem, te dokumentacijom o otkriću.

Tada su na Nalazištu uređene staze, postavljene zaštitne ograde i klupe za odmor, a svoje mjesto su po prvi puta našle rekonstrukcije neandertalaca i pleistocenskih životinja. Prve rekonstrukcije izradio je pok. kipar Stanko Tucaković prema uputama dr. sc. M. Maleza, a inženjerka Ana Töpfer uredila je tzv. „neandertalski perivoj“, te je također zaslužna za revitalizaciju samog lokaliteta.

Muzej evolucije je u vrijeme osnutka bio u sklopu Fonda za unapređenje šuma općine Krapina, a 1971. se prenosi na Šumsko gospodarstvo Zagreb. Godine 1977. osnovana je organizacija „Nalazište pračovjeka Krapina“, a od 1988. nalazi se u sastavu Centra za kulturu, umjetnost i informiranje u Krapini. Tek 1993. godine Muzej postaje vlasništvo Republike Hrvatske. Muzej evolucije, kao organizacijska jedinica Muzeja Hrvatskog zagorja, zatvoren je u veljači 2010. godine, kada se otvorio novi Muzejkrapinskihneandertalaca u neposrednoj blizini nalazišta.

Ideja gospođe Ane Töpfer bilo je i uređenje Parka drvenih skulptura na otvorenom prostoru „Forma prima“. Zbirka broji više od 40 skulptura velikog formata koje potpisuju najpoznatija imena svjetskih i domaćih kipara 80-tih godina 20. stoljeća, a koje su nastale tijekom međunarodnih kiparskih simpozija, koji su se u Krapini održavali od 1976. do 1982. godine. Danas je park zaštićen i ima svojstvo kulturnog dobra, a Nalazište pračovjeka zaštićeno je prvim paleontološkim spomenikom prirode u RH. No, unatoč svim tim zaslugama gospođa Töpfer zbog političkih je razloga prijevremeno umirovljena 1980. godine, nakon 29 godina radnog staža.
Iako nije bila rođena Krapinčanka, njezina je ljubav prema gradu Krapini bila  neizmjerna, te se nikada nije prestala boriti za njegov kulturni i turistički prosperitet. Svoje je brojne bilješke ubrzo pretočila u dvije zanimljive knjige. Od 1992. do 1996. godine marljivo je radila na knjizi koja prikazuje život krapinskih građana od 1885. do 1945. godine, a objavljena je pod naslovom “Krapinska purgerska kuhinja”. Bila je to jedna od najprodavanijih knjiga sa zanimljivim receptima starih zagorskih tradicionalnih jela i kolača, popraćenih pričama i običajima iz tog vremena.Njena druga knjiga je “Život na velikim stanicama” izdana 2013. godine, a govori o njenom zanimljivom djetinjstvu u mjestu Banova Jaruga u prvoj polovici prošlog stoljeća, sve do njezinih gimnazijskih dana. Knjiga je prvi put predstavljena javnosti u Muzeju krapinskih neandertalaca, na dan ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Bio je to poklon Muzeja i grada Krapine dragoj gospođi Töpfer.

Zvali su je „hodajućom enciklopedijom“, a mnogi je pamte po neiscrpnoj energiji i memoriji čak i u njenim poznim godinama. Gospođa Ana Töpfer sa svojim zaslugama biti će trajno upisana u povijest grada Krapine, Muzeja krapinskih neandertalaca i svjetski poznatog nalazišta Hušnjakovo.

 

mr.sc. Vlasta Krklec, muzejska savjetnica

 

Muzeji Hrvatskog zagorja

Kraneamus
muzej krapinskih neandertalaca

Šetalište Vilibalda Sluge bb
49 000 Krapina
Tel: +385 49 371 491
Fax: +385 49 374 968
Mail: mkn@mhz.hr

Rezervacije:
Tel: +385 49 371 491
Fax: +385 49 374 969
Mail: rezervacije-mkn@mhz.hr

OIB: 11298572202
MB: 0207349
Žiro račun: 2390001 - 1100011100